ŠTAMPAJ! | ODUSTANI...

Likovna umetnost

Gernika kao Goblen

Pero Kopor, 1. februar 2005.
NADA 1981g

Uspomena na herojstvo naroda

"Od iskona je čovjek, poput Kostićeve Pletisanke, svojim stvaralaštvom, oplemenjivao svoju svakodnevnicu - novim djelom...

... Svjedoci smo da veliki broj pripadnika, naročito Ijepšeg pola, dio slobodnog vremena provede uz platno i iglu slikajući koncem istorijske i alegorijske kompozicije, žanr - scene, pejzaže, mrtve prirode...

To je istovremeno čin relaksacije i stvaranja, kojim se usvajaju vrijednosti i doživljava Ijepota djela velikih majstora slikarstva.

Upravo se pod vašim vještim prstima nalazi jedno od najznačajnijih djela moderne umjetnosti - Pikasova "Gernika".

Provodeći svoje slobodno vrijeme sa iglom u rukama, vi ste, uvjereni smo, navikli na idiličnije scene, na pitomije motive nego što su dati u ovoj drami, koja je već davno postala simbol modernog slikarstva.Vremena se mijenjaju, mijenjajući i tematiku goblena. Od starih francuskih monumentalnih razmjera, što su krasili zidove dvorana na Loari, preko flamanskih goblena sedamnaestog vijeka i Vilerovih ljupkih motiva, svako doba je zahtijevalo od goblena - te prastare umjetnosti, da slijedi svoje teme.

Predlažemo vam stoga "Gerniku", koja će se skladno uklopiti u savremeni enterijer vašeg stana. Prije toga, pokušaćemo, da zajedno sa vama obnovimo priču o Gerniki, gradu mučenika, gradu heroju, ovjekovječenoj inspiraciji najvećeg među slikarima - Pabla Pikasa.

Na Gerniku, gradić u španskoj provinciji Baskiji, sručila se 1937. godine sva sila mržnje nacističke legije "Kondor". Eskadrile bombardera spustile su svoj smrtonosni teret na ovo pitomo mjesto, želeći da zastraše sve one koji su se usudili da brane Republiku od pobune generala Franka. Gernika je sravnjena sa zemljom. Za tu strašnu katastrofu, u kojoj su našle smrt hiljade tjudi, trebalo je da sazna svijet.

Španski slikar Pablo Pikaso uspio je da ovjekovječi tu tragediju na monumentalnom platnu. Prije toga, proveo je mjesece radeći skice i studije, sve dok ovu ljudsku dramu nije sveo na nekoliko jednostavnih znakova - simbola nasilja i unakaženih života...

... Pikaso je iz tog pepela uzdigao "Gerniku", svog feniksa, do simbola ljudskih stradanja u vječnoj borbi za slobodu i demokratiju. Njena mnogoznačnost ima snagu metafore, značenje fluida s mitskim dimenzijama...

... Prije svoje smrti umjetnik - revolucionar, ostavio je u amanet da se slika "Gernika", koja se privremeno nalazila kao pozajmica u njujorškom Muzeju moderne umjetnosti, vrati Španiji čim se u njoj ostvari dembkratski poredak. Ovih septembarskih dana stigla je
"Gernika" u Španiju, praćena željom i nadom onih koji su se borili za ostvarenje španske slobode.

Istinski zaljubljenik svoga naroda, Pikaso nije dočekao smrt Kaudija Franka koji je godinama onemogućavao njegov povratak u Španiju. Umro je kao emigrant, nepomirljiv u svojoj mržnji i preziranju nasilja, oličenog u geralisimusovom režimu.

On je to potvrdio bezbroj puta, čak i onda kad su za vrijeme drugog svjetskog rata u njegov pariski atelje upali Nijemci. Vidjevši studije i skice za "Gerniku", tada ga njemački oficir upita: "Da li ste vi to uradili?"

- Ne - odgovori indignirano Pikaso. - To je vaše djelo!

Hiljadu je, dakle, razloga što vam predlažemo da svojim unošenjem u ova djela i sami doživite njegovu snagu i veličinu njegove poruke. Rat koji je međunarodni fašizam započeo 1936. godine protiv Španskog naroda bio je prva etapa fašističke agresije protiv naroda čitave Evrope. Tom nečovječnom divljanju, mračnjaštvu i raznim predrasudama, žeIji za otimačinom i veličanjem rata suprotstavio se citav slobodarski svijet. Najnapredniji ljudi Evrope i svijeta pohrlili su u Španiju da svojim životima brane Republiku, koja je oličavala slobodu. Među 30.000 interbrigadista - međunarodnih, dobrovoljaca slobode - nalazilo se i 1.664. Jugoslovena, od kojih su mnogi dali svoje živote u toj plemenitoj borbi i ostali zauvijek rasuti po bojištima Španije.

Mada je ta bitka bila izgubljena, Jugosloveni su poslije Španije i zatočeništva u koncentracionim logorima Francuske, savlađujući mnoge prepreke, probijali i stizali u svoju zemlju da se nađu i djeluju u žarištima ustanka i da, zatim u sastavu narodnooslobodilačke vojske učestvuju u dobijanju rata protiv nezasite fašističke nemani. I "Gernika" im je bila podsticaj, inspiracija za nova pregnuća.

Zbog toga je svaki bod vaše igle na izvjestan način nastavak pobjedničke himne začete u "Gerniki"

Svoju ideju o prenošenju Pikasovog dela na goblensko platno, drug Čedo Kapor preporučio je Tvornici konca "Unitas" u Zagrebu, koja je ideju prihvatila sa zadovoljstvom i pokrenula uobičajeni postupak za obezbeđivanje autorskog prava.

"NADA" Beograd 23,10.1981,